#InternationalEducationDay
How would you transform or improve education?
Education is essential for the success of all 17 of the UN Sustainable goals (SDGs), and it is important to acknowledge its role for peace and development.
UNESCO (UN) proclaimed the 2022 topic to be: “Changing Course, Transforming Education”, referencing that “to transform education, we need solutions adapted to regions, communities and individuals.”
SANCHILD thinks of education as the base for harmony and peace in the world. Therefore, we aim to implement non-formal educational projects for all generations, to promote critical thinking, prevent conflicts, empower countries, and build interpersonal trust and mutual understanding.
To celebrate the #EducationDay we organized an online campaign, asking our 14 fellow young Bosnian intellectuals to suggest how would they transform or improve education in B&H?
Read suggestions and recommendations by: Jasmin Alibegovic, Faruk Beslija, Amina Sljivo- Becic, Mina Ferizbegovic, Denis Agovic, Iman Krnjic, Amar Toplic, Azra Berbic, Nedim Sladic, Rialda Spahic, Sandra Dzemalili, Mirza Cutuk, Ena Kozo and Dajana Sumar.
We feel called for action, and you may join our endeavors to contribute to better education by supporting us here.
DUAL EDUCATION
The coronavirus pandemic in technical segments has already transformed the education system in Bosnia and Herzegovina. Many educational institutions have introduced online teaching, but a substantial and significant transformation will take place only when the authorities of Bosnia and Herzegovina introduce a dual education system throughout the country. The dual system provides the necessary cooperation between education and the labor market and would make it easier for young people to access the labor market and thus reduce their unemployment.
Pandemija koronavirusa u tehničkom segmentu je već transformirala sistem obrazovanja u BiH. Mnoge obrazovne institucije su uvele opciju online predavanja, ali značajna tranformacija će se dogoditi kada vlasti u BiH uvedu dualni sistem obrazovanja širom države. Dualni sistem obrazovanja omogućava potrebnu saradnju između obrazovanja i tržišta rada, te bi bilo lakše mladima da budu konkurentniji na tržištu rada.
INTERDISCIPLINARITY
As a part of the transformation of education in B&H, I would like to see encouragement to research different topics which are relevant and adjusted to different generations, using technology in other means not only for PowerPoint presentations and interdisciplinarity. When I say interdisciplinarity, I see the connection and integration same topics through different science fields and thus the possibility to look at some problems contextually and from different angles. Following this, I see the whole system more based on teaching problem solving rather than interpreting definitions and theorems.
Kao dio transformacije obrazovanje u BiH željela bih vidjeti poticanje na istraživanje različitih tema koje su relevantne i prilagođene različitim generacijama, korištenje tehnologije u druge svrhe osim za PowerPoint prezentacije te interdisciplinarnost. Kada kažem interdisciplinarnost, tu vidim smisleno povezivanje i prožimanje istih tema kroz ražličite nauke i samim tim mogućnost da se neki problemi sagledaju kontekstualno i iz različitih uglova. Nastavno na ovo, cjelokupni sistem vidim više zasnovan na podučavanju rješavanja problema, a ne na interpretaciji definicija i teorema.
READING MORE BOOKS
The root of the problems in our educational system is fairly simple. Historically speaking, Bosnians in general don’t have a developed reading culture. If we could firstly encourage children and young people to read more, then to build a critical approach, and then to know how to stay relevant and up-to-date within their respective fields, we would be able not only to transform the educational system but the society in general, into a more prosperous one.
Korijen problema u našem obrazovnom sistemu je jednostavan. Historijski gledano, bh. građani nemaju dobro razvijenu kulturu čitanja. Mislim da prvo trebamo podstaći djecu i mlade da čitaju više, da razvijaju kritičko mišljenje, te da se nauče kako da ostanu relevantni i informisani u njihovim poljima rada. Tek tada ćemo biti u mogućnosti da uspješno transformišemo obrazovni sistem i društvo.
CRITICAL THINKING
I think it is necessary to focus on the development of critical thinking skills in the early stages of education. In this way, students are more actively involved in teaching (eg flipped classroom), which stimulates interest in science. Also, through critical thinking, we develop the ability to review the information we receive on social networks, news, etc., which is essential for the development and maintenance of democratic principles.
Mislim da je potrebno fokusirati se na razvoj vještina kritičkog razmišljanja još u ranim fazama obrazovanja. Na ovaj način učenici su više aktivno uključeni u nastavu (npr. “flipped classroom” – “obrnuta učionica”), što podstiče interes za nauku. Također, kroz kritičko razmišljanje razvijamo sposobnost da preispitujemo informacije koje dobijamo na društvenim mrežama, vijestima, itd. a što je bitno za razvoj i održavanje demokratskih načela.
SUPPORT YOUNG PEOPLE WITH DISABILITIES
I believe that in the educational segment, knowledge of legal regulations and negotiation skills is most lacking. It often happens that people with disabilities, although educated and experts in some field of activity, especially when it comes to the rights of people with disabilities – their messages remain closed and reach only a small number of people only a narrow circle of people. It is necessary to work on their negotiation skills and reduce fear when they need to convey this message to people who are in positions of power, and decide on the implementation of their rights.
Smatram da u edukacijskom segmentu najviše nedostaje poznavanje zakonskih propisa i pregovaračkih viještina. Često se dešava da osobe sa invaliditetom, premda su edukovani i eksperti u nekom polju djelovanja a posebno kada govore o pravima osoba sa invaliditetom – njhove poruke ostaju zatvorene i dolaze samo do malog broja ljudi. Potrebno je raditi na njihovoj vještini pregovaranja i smanjenju straha, kada tu poruku trebaju prenijeti ljudima koji su na pozicijama moći, a odlučuju o implementaciji njihovih prava.
PREPARE YOUNG PEOPLE FOR THE JOB MARKET
Education enriched with practices and foreign languages should adequately prepare young people for the labor market and encourage them to contribute to positive changes in society with their ideas and innovations. I think that BiH should focus its education on:
Encouraging critical thinking and understanding that there is not just one correct opinion, but that everyone’s opinion is equally valued; Application of acquired theoretical knowledge through mandatory practical work during schooling; Additional reading of articles by various international authors; Developing a professor-student relationship built on mutual respect and not fear. Young people from BiH have a huge potential, and with adequate reforms in the education system, they can match other students from far more developed countries.
Duznost svake osobe ukljucene u rad sa mladim ljudima bi trebalo biti prepoznavanje talenata i podsticanje mladih ljudi na njihov licni razvoj. Obrazovanje obogaceno praksama, te stranim jezicima bi trebalo mlade ljude adekvatno pripremiti za trziste rada, te podstaci ih da svojim idejama i inovacijama doprinesu pozitivnim promjenama u drustvu.
Misljenja sam da bi Bosna i Hercegovina trebala svoje obrazovanje fokusirati na:
• Podsticanju kritickog misljenja o odredjenoj temi, te ohrabrenju drugacijeg vidjenja odredjene situacije od onog uobicajnog;
• Shvatanju da ne postoji samo jedno tacno misljenje, vec da se svacije misljenje jednako cijeni;
• Razumijevanju literature i samog predmeta prije nego pukom memorizovanju sadrzaja;
• Primjeni stecenih teoretskih znanja kroz obavezne prakse tokom skolovanja;
• Pracenju kontinuiranog rada ucenika/studenta, prije nego ocjenjivanju stecenog znanja tokom jednog ispita;
• Dodatnom citanju clanaka napisanih od strane razlicitih autora sirom svijeta i njihovo poredjenje, radije nego fokusiranje samo na knjigu jednog autora iz Bosne i Hercegovine ili regiona (ukljucivanje raznovrsne literature na stranim jezicima u nastavni plan i program);
• Uvodjenje engleskog jezika kao obaveznog predmeta tokom visokoskolskog obrazovanja, a drugih jezika kao izbornih predmeta, neovisno o kojem se fakultetu radilo;
• Moderiranju casova od strane jednog ili grupe studenata, uz predlaganje literature ili video materijala koji ce se koristiti tokom predavanja, a sa kojom bi se professor i druga grupa studenata trebali unaprijed upoznati;
• Razvijanju odnosa profesor-student izgradjenog na obostranom postovanju, a ne na strahu.
Uvjerena sam da mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine imaju ogroman potencijal, te da uz adekvatne reforme u obrazovnom sistemu mogu parirati drugim ucenicima/studentima iz daleko razvijenijih zemalja.
NON-FORMAL EDUCATION
The basic function of education should be personal growth and development but also the development of the whole society. In order to create conditions for that, education needs to be adjusted to the needs of the labor market. It has to be inclusive from the beginning to the end, equally accessible to all, and focused on the development of critical thinking and creativity, entrepreneurship, and audacity in every young person. In order to get the full potential out of education, we should be equally invested both in non-formal and formal education. For me, formal education was just one stop in deciding how I want to build my career, while on the other side, I gained most of my practical knowledge and skills through non-formal education and that experience contributed much more to my growth, taught me that learning doesn’t stop with a degree or titles.
Osnovna funkcija obrazovanja bi trebala biti lični rast i razvoj, ali i razvoj čitavog društva. Kako bi kreirali uslove za to, sistem obrazovanja mora da se prilagodi potrebama tržišta rada. Mora da bude inkluzivan od početka do kraja, jednako dostupan i fokusiran na razvoj kritičkog mišljenja i kreativnosti, poduzetništva i odvažnosti u svakoj mladoj osobi. Da bismo izvukli puni potencijal obrazovanja, trebalo bi podjednako ulagati i u neformalno i u formalno obrazovanje. Za mene je formalno obrazovanje bila samo jedna stanica u odluci kako želim da gradim svoju karijeru, dok sam s druge strane većinu svojih praktičnih znanja i vještina stekla kroz neformalno obrazovanje i to iskustvo je mnogo više doprinijelo mom rastu, i naučilo me da učenje ne prestaje sa diplomom ili titulama.
SPACE FOR YOUNG PEOPLE
For young people, school is the most important social space, however, the least space is given to them. In addition to classrooms and cabinets, schools should have rooms for young people only. Rooms, living rooms, which young people can design and equip according to their own wishes and needs. The school of the future should give young people the opportunity to actively shape it, because that way we can make young people feel valued and accepted, and that they are happy to come to school.
Mladima je škola najvažniji socijalni prostor, a najmanje prostora je dato upravo njima. Pored učionica i kabineta, škole bi trebale imati i prostorije samo za mlade. Prostorije, dnevne sobe, koje mladi mogu oblikovati i opremiti po vlastitim željama i potrebama. Škola budućnosti treba da pruži mladima priliku da je aktivno oblikuju, jer tako možemo postići da se mladi osjećaju cijenjeno i prihvaćeno, te da rado dolaze u škole.
PRACTICAL KNOWLEDGE
The educational system in Bosnia and Herzegovina is neither poor nor perfect, although it requests significant improvements in the years ahead which practices are currently based more on the theoretical than on the practical principles, implying that the new curricular reform must be implemented. Generally speaking, our students acquire excellent results around the world due to the quality of academic personnel, however, learning some unnecessary data and in-depth analysis by heart, which some even do, is not needed in the theoretical segment but could be very beneficial to apply in the practice. The living conditions of the students could improve significantly as well, as they lack way behind their comrades in the developed countries around the world.
Sistem obrazovanja u BiH nije loš a niti savršen, ali zahtijeva značajne promjene u godinama koje dolaze. Trenutno se više prednosti daje teorijskom pristupu a manje praktičnom, što dovoljno govori da je potrebna reforma nastavnog plana i programa. Generalno govoreći, naš studenti ostvaruju izvrsne rezultate širom svijeta zahvaljujući kvalitetu akademskog osoblja, ali ipak nije potrebno da se uče nepotrebni podaci i dubinske analize napamet, jer neki to uče, ali može biti od značaja da se primjeni u praksi. Uslovi života studenata mogu da se poprave značajno jer smo daleko iza razvijenijih država u svijetu.
ANSWER TO “HOW AND WHY?”
I believe that there should be more discussion in schools about practical lessons that will be useful to us in everyday life, answering the question “Why do we learn this lesson and how is the knowledge we acquire in our daily lives applied?” This is mostly lacking in mathematics, which shows that students are less interested in mathematics than in other subjects. I think that we should have practical examples of mathematics that interest students, for example through computer games or through everyday electrical objects, where we apply the science we learn in school, and it is close to the interest of every student. It would be especially useful to learn what is unclear to every young person when they leave school: paying taxes, looking for a job, and above all, mental health. Although we have one year of psychology in high school, I think that subject should be introduced in elementary schools, every year, to learn how to understand our emotions better. These are some life lessons that we miss and shape us every day. I think we would ask “Why and how?” to understand the world around you, but also yourself, much better.
U školama bi trebalo da se više razgovara o praktičnim lekcijama koje će nam biti korisne za svakodnevni život, odgovarajući pitanje “Zašto učimo ovu lekciju i kako se primjenjuje znanje koje stičemo u našem svakodnevnom životu?” Ponajviše to nedostaje u matematici. Smatram da bismo trebali imati praktične primjere matematike koji interesuju učenike, npr. kroz kompjuterske igre ili kroz svakodnevne električne predmete. Posebno bi bilo korisno učiti ono što je svakoj mladoj osobi nejasno kada izađu iz škole: plaćanje poreza, traženje posla, i povrh svega mentalno zdravlje. Iako u srednjim školama imamo jednu godinu psihologije, mislim da bi taj predmet trebao biti uveden i u osnovne škole.
EDUCATION IN MOTHER TONGUE
Through personal experience from the beginning of my education until today, I notice shortcomings in the education in B&H, such as the right to education and writing in the mother tongue where members of the Roma population are denied this right which brings the Romani language and script into oblivion. Due to this reason, today the Roma population is reluctant to go to school, because today they use their mother tongue poorly, and are especially behind in the use of the official Bosnian language, which is why they drop out of education. I would also like to introduce modernly equipped cabinets for the subject of biology, chemistry, geography, physics, informatics, as well as the equipment of the cabinets of practical classes for students of craft occupations.
Ja bih prije svega inicirala reformu obrazovnog sustava u kojoj će se ukloniti svaki oblik diskriminacije prema bilo kom učeniku koji je uključen u obrazovni sustav BiH,a dolazi nam iz redova konstitutivni ili manjinski naroda.
Danas u obrazovnom sustavu BiH očigledne su diskriminacije prema učenicima koji su pripadnici bilo koje konfesije,odnosno bošnjačkog, srpskog, hrvatskog,i romskog naroda i drugi manjinski naroda, jer se ne koriste svojim osnovnim pravom, a to je pravo upotrebe maternjeg jezika i pisma, zbog čega bih radila na reformi obrazovnog sustava te izbrisala ovu vrstu diskriminacije i uvela u obrazovni sustav upotrebu maternjeg jezika konstitutivni i manjinski naroda, a kao službeni jezik u službenom obračanju svi bi se koristili sa službenim bosanskim jezikom jer je to jezik koji je nastariji na cjelom balkanskom području.
Sigurna sam da je ovo pravo regulisano i Ustavom BiH ,ali i kroz prava i slobode koje su zagarantirane Poveljom ujedinjenih naroda,ali ta prava se djelomično koriste u BiH, te se konzumacija navedeni prava razlikuje od regije do regije ,što je ovisno o naseljenosti jednog od konstitutivni naroda gdje svaki drugi pripadnik konstitutivni naroda u toj većini čini manjinu u kom su ugružena njegova prava na materni jezik i pismo. Primjer navedene diskriminacije u obrazovnom sustavu imamo u entitetu RS-a, gdje se može koristit samo Srpski jezik pisan u ekavici, dok se u većem entitetu koriste svi jezici konstitutivni naroda što ovisi od kantona do kantona u kojim egzistiraju određene većinske konfesije. U cijelom obrazovnom sustavu najviše su diskriminirani narodi nacionalni manjina koji žive u BiH, čime su direktno pogođeni svi pripadnici romske populacije. Iako su potpisane povelje i razni dokumenti o uvođenju i korištenju romskog jeziku u obrazovni sustav,na žalost to je ostalo samo mrtvo slovo na papiru, jer osim pokušaja da se uvede romski jezik u obrazovni sustav ostalo je samo na pokušaju ,što je rezultat diskriminacije nad romskom populacijom koja nema prava da se obrazuje na maternjem jeziku i da koristi svoje pismo.
Zbog navedenog razloga danas romska populacija ne rado se uključuje u obrazovni sustav da se obrazuje,jer se danas slabo koriste maternjim jezikom koji vremenom prelazi u zaborav, a posebno mnogo zaostaju sa upotrebom službenog bosanskog jezika zbog čega i odustaju od obrazovanja ,a da se uključi romski jezik u obrazovni sustav mnogi bi promjenilo stanje romske populacije.U Ministarstvu obrazovnog sustava u postratnom periodu vladajuće političke kolacije,i kako je koja politička većina vladala u pojedinim kantonima ili entitetima radili su više na reformi obrazovnog sustava u političkom smislu koje su više koristile za vladajuće političke opcije na vlasti nego za učenike koji su direktno uključeni u obrazovnom sustavu u smislu sticanja znanja.
Mi danas počev od osnovni škola preko srednjoškolski ustanova imamo jako malo zastupljen kvalitetni dio nastave ,a učenici primorani da nose iz pojednog predmeta i po dva do tri udžbenika uz dva,tri priručnika i do dvije radne sveske , što predstavlja ogromni problem u komplet obrazovanju. Navedeni problem nastaje zbog neregulisanja zakona o obrazovanju i data je mogučnost maltene , svakoj javnoj školskoj ustanovi ,da profesor u školskoj ustanovi u kojoj radi ,da isti napiše udžbenik iz predmeta kojeg predaje ,a učenik pored redovnog udžbenika kojeg koristi mora koristi i udžbenik kojeg je njegov profesor autor.Danas u osnovnom obrazovanju od 4 do 9 razreda učenici koji su ionako fizički slabo razvijeni nose čak i do 3 knjige iz jednog predmeta što je veliko opterećenje za jednog učenika koji mora pored učenja iz tih udžbenika da trpi fizičko opterečenje školske torbe koju nosi na svojim leđima, jer učenička torba danas teži i do 12,5 kg.
PRACTICAL SKILLS
The educational system should focus more on practical knowledge, and note only on theoretical. Practical knowledge often can lead to an “in-depth” understanding of concepts and it’s necessary for the development of skills as professional as well as interpersonal.
Obrazovni sistem treba preusmjeriti svoj fokus na praktično znanje, a ne samo na teoretsko. Praktično znanje se često može dovesti do dubljeg razumijevanja koncepta i neophodno je za razvoj vještina, kako profesionalnih, tako i onih važnih za međuljudske odnose.
EDUCATION ALIGNED WITH THE JOB MARKET NEEDS
Intermediate and higher levels of education are not in sync with the demands of the job market. At least in Computer Science, the syllabus is not up-to-date, and we definitely need more practical work. Practical experience is of vital importance, and the next big step for our educational system would be to put in place a mandatory internship requirement. This would hopefully bring together academia and the industry and we would have young people who are ready for work right after they graduate.
Srednjoškolsko i visoko obrazovanje nisu u skladu sa potrebama tržišta rada. Što se tiče informatičkih nauka, nastavni planovi nisu ažurirani, te je potrebno mnogo više praktičnog rada. Praktični rad je možda i najvažniji i slijedeći veliki korak za naš sistem obrazovanja bio bi da pripravnički staž bude obavezan u sklopu obrazovanja. Ovo bi trebalo da pomogne mladim ljudima da budu spremni za tržište rada nakon što završe sa obrazovanjem.
MENTAL HEALTH
Children are faced with tremendous stress especially now when growing up is much harder than it used to be. According to the National Institutes of Mental Health, 25% of 13- to 18-year-olds will experience an anxiety disorder.
Today’s education system should help students to notice distractions and self-regulate by implementing mindfulness techniques, breathing exercises, and yoga, but also teach them about the power of intentions and positive attitude. This, of course, requires training the teachers and including the parents which in a long run means changing the perspective while investing more in the mental resilience of the children and not just focusing on their grades.
Djeca su izložena ogromnom stresu, pogotovo sada kada je odrastanje mnogo teže nego prije. Prema podacima Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, 25% djece od 13 do 18 godina će doživjeti anksiozni poremećaj. Današnji sistem obrazovanja bi trebao pomoći studentima da primijete ometanja i da to sami regulišu tako što će kosititi tehnike svjesnosti, vježbe disanja i jogu, ali također da ih uče o moći i pozitivnog pristupa. Ovo, naravno, podrazumjeva dodatnu edukaciju profesora ali i uključivanje roditelja, što bi, dugoročno gledano, značilo promjenu perspektive i ulaganje u mentalnu otpornost djece.
Follow our work and other campaigns on social media.